Deklarativno zalaganje za otvorenost: Samo tri kantonalne institucije popravile rezultat

Međutim, nakon što je prvo istraživanje otvorenosti kantonalnih vlada i skupština provedeno početkom ove godine, institucije su pozvane da unaprijede svoje rezultate. Na ovaj poziv odazvala se polovina institucija, međutim, iako su deklarativno pristali da unaprijede svoj rezultat, samo dio njih napravio je stvarni pomak.

Prosjek dobijenih rezultata drugog mjerenja pokazuje generalno unapređenje od 6% kada je riječ o skupštinama (rezultat iznosi 40%), dok su vlade unaprijedile rezultat za 2,7% (rezultat iznosi 30%).

Najveće unapređenje u odnosu na prethodno mjerenje napravile su Skupština Kantona Sarajevo (15%), Skupština Zeničko-dobojskog kantona (12%) te Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona (28%). Kada je riječ o vladama, jedina vlada koja je napravila značajnije unapređenje od 13% jeste Vlada Kantona Sarajevo.

U nastavku pogledajte rezultate drugog mjerenja:

valitet propisa i uključivanje javnosti u njihovo kreiranje još uvijek je na veoma niskom nivou. Javne rasprave, te naročito javne konsultacije, koje predstavljaju raniju fazu konsultovanja javnosti, još uvijek su izrazito neiskorišten mehanizam. Ista je situacija i s elektronskom peticijom koja ne postoji ni na jednom nivou u Bosni i Hercegovini, a za građane/ke bi predstavljala koristan alat participacije u procesima donošenja odluka.

Kada je u pitanju pristup informacijama, nijedna skupština ne objavljuje informacije, odnosno odgovore na tražene ZOSPI zahtjeve, te većina nema objavljen vodič za slobodan pristup informacijama. Čak i zahtjev za pristup informacijama koji je moguće pronaći u određenim slučajevima nije objavljen na način koji pomaže korisniku/ci, jer je često skeniran, te je u tom formatu neupotrebljiv.

Većina kantonalnih skupština ne omogućava prenos plenarnih sjednica, kao ni sjednica odbora, dok je informacije o pojedinačnom glasanju zastupnika moguće pronaći samo kod Skupštine ZHK.

Iako je moguće pronaći imovinske kartone izabranih zastupnika/ca u skupštinama, u slučaju imenovanih javnih funkcionera/ki, ministara i ministarki u vladama, jedino je Kanton Sarajevo ove podatke učinio dostupnim.

Institucije bi također trebale učiniti dostupnim i informacije o javnim nabavkama. Praksa objavljivanja ovih dokumenta različita je, dok jedino Kanton Sarajevo objavljuje ugovore na stranici Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom, odnosno u sklopu Registra o javnim nabavkama.

Više informacija o istraživanju moguće je pronaći na: https://kantonalniindexotvorenosti.zastone.ba/

Otvorenost kantonalnih vlada i skupština u Bosni i Hercegovini mjeri se kroz 75 indikatora za kantonalne vlade i 78 indikatora za kantonalne skupštine, a vodeći se međunarodnim preporukama i primjerima dobre prakse. Indikatori su razrađeni u kvalitativne i kvantitativne indikatore, koji se ocjenjuju na osnovu dostupnosti informacija na zvaničnim internet-stranicama institucija, kvaliteta pravnog okvira za pojedinačna pitanja, drugih izvora javnog informisanja i upitnika koji se upućuju institucijama, a podijeljeni su na četiri principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost. Udruženje građana i građanki “Zašto ne” pokrenulo je tokom 2021. godine prvi ciklus istraživanja otvorenosti kantonalnih institucija u BiH, koje finansijski podržava Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH.

Danira Karović (U.G. Zašto ne)